Mu gihe ibihugu byinshi ku Isi bikomeje guhatanira kwiyubaka mu rwego rw’umutekano n’ikoranabuhanga, Brésil yakoze amateka mashya mu karere ka Amerika y’Amajyepfo, aho ku nshuro ya mbere hateranyirijwe indege y’intambara igendera ku muvuduko uruta uw’ijwi. Iyi ndege izwi nka Gripen fighter jet, ni imwe mu zigezweho ku Isi mu bijyanye n’intambara zishingiye ku ikoranabuhanga rihanitse.
Iki gikorwa ntabwo ari intambwe isanzwe, ahubwo ni ikimenyetso cy’uko Brésil iri kwinjira mu rwego rw’ibihugu bifite ubushobozi bwo gukora no guteza imbere ibikoresho bya gisirikare bigezweho, ibintu bishobora guhindura byinshi ku mutekano w’akarere n’ubukungu bwayo.
Urugendo rwo kugera kuri iyi ntsinzi rwatangiye mu 2014, ubwo Brésil yagiranaga amasezerano n’uruganda rwo muri Suède rwitwa Saab. Aya masezerano yari agamije gutanga indege 36 zo mu bwoko bwa Gripen, aho igice cyazo cyagombaga guteranyirizwa muri Brésil ubwayo binyuze mu bufatanye n’uruganda rwa Embraer.
Muri izo ndege, 15 ni zo ziri guteranyirizwa muri Brésil, ibintu byafashwe nk’intambwe ikomeye mu kwimurira ubumenyi n’ikoranabuhanga ku gihugu cyari gisanzwe kizwi mu gukora indege z’ubucuruzi ariko kitari gifite ubunararibonye bukomeye mu bya gisirikare.
Umuyobozi wa Saab, Micael Johansson, yavuze ko ari ubwa mbere kuva uru ruganda rwashingwa mu 1937 indege yarwo y’intambara ikorewe hanze ya Suède, ibintu byerekana icyizere gikomeye bafitiye Brésil.
Indege ya Gripen iri mu rwego rwo hejuru rw’ikoranabuhanga rya gisirikare. Ifite ubushobozi bwo kugenda ku muvuduko urenga kilometero 1200 ku isaha, ushobora no kugera kuri kilometero 2500 ku isaha, bivuze ko iruta umuvuduko w’ijwi (supersonic).
Mu by’ingenzi iyitandukanya n’izindi harimo:
- Radar zigezweho zifasha kumenya aho umwanzi aherereye mu gihe gito cyane
- Ubushobozi bwo gutwara intwaro ziremereye zirimo missile zigezweho
- Gukoresha amavuta make ugereranyije n’ubushobozi bwayo
- Kugira uburyo bwo kwihisha (stealth features) bugabanya amahirwe yo gutahurwa n’umwanzi
- Kugenda intera ndende ishobora kugera kuri kilometero 800 irwana itongeye gushyirwamo lisansi
Ibi byose bituma Gripen iba imwe mu ndege zihatanira kuba inkingi ya mwamba mu ntambara zishingiye ku ikoranabuhanga (modern warfare).
Ingaruka ku bukungu n’ikoranabuhanga rya Brésil
Uretse kuba ari intambwe mu bya gisirikare, uyu mushinga ufite akamaro kanini ku bukungu bwa Brésil. Guteranyiriza indege imbere mu gihugu bituma:
Hiyongera imirimo ku baturage
Habaho kwimurira ubumenyi ku banya-Brésil
Igihugu kibasha kwinjira ku isoko mpuzamahanga ry’ibikoresho bya gisirikare
Hiyongera ubushobozi bwo kwigenga mu by’umutekano
Abasesenguzi bagaragaza ko Brésil ishobora no kuzaba igicumbi cyo gukwirakwiza izi ndege mu bindi bihugu byo muri Amerika y’Amajyepfo no hanze yayo.
Iki gikorwa gishobora guhindura imbaraga z’ibihugu byo muri aka karere. Kuba Brésil ishobora gukora indege zigezweho bishobora gutuma ibindi bihugu biyireberaho, bikongera ishoramari mu ikoranabuhanga rya gisirikare.
Ku rundi ruhande, bifungura n’amahirwe mashya ku bufatanye mpuzamahanga, cyane cyane hagati ya Brésil n’ibihugu by’i Burayi.
Nubwo Afurika itaragera ku rwego rwo guteranyiriza indege z’intambara zigezweho, hari amasomo menshi yakwigira kuri Brésil:
- Gushora imari mu ikoranabuhanga
- Guteza imbere inganda z’imbere mu gihugu
- Gushyiraho ubufatanye n’ibihugu bifite ubumenyi buhanitse
- Kwita ku kwimurira ubumenyi ku baturage
Ibi ni bimwe mu byafasha ibihugu bya Afurika kwiyubaka no kugabanya kwishingikiriza ku mahanga.
Guteranyiriza indege ya Gripen muri Brésil si inkuru isanzwe, ahubwo ni ikimenyetso cy’uko isi iri guhinduka mu buryo bwihuse mu bya gisirikare n’ikoranabuhanga. Brésil yerekanye ko, binyuze mu bufatanye n’ishoramari rifatika, igihugu gishobora kuva ku rwego rwo gukoresha ikoranabuhanga kikagera ku rwego rwo kurikora.
Ni urugero rugaragaza ko ejo hazaza h’ibihugu hazashingira cyane ku bushobozi bwo guhanga udushya no kwigenga mu by’ikoranabuhanga.
![]() |
| Indege ya Gripen iri mu rwego rwo hejuru rw’ikoranabuhanga rya gisirikare. |

