Minisitiri w’Uburezi yasuye ULK na UPI: Intambwe mu rugendo rwo kuzamura ireme rya Kaminuza z’u Rwanda

Minisitiri w’Uburezi mu Rwanda, Joseph Nsengimana, yakomeje gahunda yo gusura amashuri makuru na za Kaminuza hirya no hino mu gihugu, aho kuri iyi nshuro yasuye Université Libre de Kigali (ULK) hamwe na UPI Polytechnic Institute.

Ni urugendo rubaye mu gihe Leta y’u Rwanda ikomeje gushyira imbaraga mu kuvugurura no kongera ireme ry’uburezi bwo muri Kaminuza, hagamijwe gutegura urubyiruko rushobora guhangana ku isoko ry’umurimo rihinduka umunsi ku wundi.

Mu byo Minisitiri yibanzeho harimo kureba uburyo abanyeshuri biga, uko amahugurwa y’imyuga n’ubumenyingiro atangwa, ndetse no kuganira n’abanyeshuri ku buryo bashyira mu bikorwa ibyo biga mu buzima busanzwe no ku isoko ry’akazi.

Nubwo uru ruzinduko rushobora gufatwa nk’igikorwa gisanzwe cyo gusura amashuri, rufite ubutumwa bukomeye ku hazaza h’uburezi bwo mu Rwanda.

Mu myaka yashize, ikibazo cyakunze kuvugwa cyane ni uko hari abanyeshuri barangiza Kaminuza bafite impamyabumenyi ariko badafite ubumenyi buhagije bujyanye n’ibikenewe ku isoko ry’umurimo. Ni ikibazo cyagiye kigarukwaho n’abakoresha, abashoramari ndetse n’inzego z’uburezi ubwazo.

Gusura amashuri nk’aya na Minisitiri ubwabyo byerekana ko Leta ishaka kuva ku buryo bwo kugendera gusa ku mibare y’abarangiza amashuri, ahubwo ikibanda ku ireme ry’ubumenyi bahabwa n’ubushobozi bwo kwihangira imirimo cyangwa kubona akazi.

Iyo umuyobozi mukuru w’urwego rw’uburezi ageze mu mashuri, akareba laboratwari, ibyumba by’amahugurwa ndetse akanavugana n’abanyeshuri imbonankubone, biba ari uburyo bwo kumenya ikibazo kiri hasi aho gutegereza raporo z’impapuro gusa.

ULK na UPI mu rugamba rwo gutanga ubumenyi bujyanye n’igihe

ULK ni imwe muri Kaminuza zigenga zimaze igihe kinini mu Rwanda, ndetse yize benshi bakora mu nzego zitandukanye haba mu gihugu no hanze yacyo. UPI nayo imaze kumenyekana cyane mu gutanga amasomo yibanda ku ikoranabuhanga n’ubumenyingiro.

Icyakora, kimwe n’izindi Kaminuza nyinshi zo muri Afurika, ikibazo gikomeye gikomeje kuba uburyo bwo guhuza amasomo yigishwa n’ibyo isoko ry’umurimo rikeneye muri iki gihe.

Uyu munsi isi iri mu muvuduko udasanzwe w’ikoranabuhanga, ubwenge buhangano, ubucuruzi bukoresha internet ndetse n’imirimo mishya itari izwi cyane mu myaka mike ishize. Ibi bisaba ko Kaminuza zidatanga amasomo gusa, ahubwo zigisha abanyeshuri gutekereza, guhanga udushya no kwihangira ibisubizo.

Ni naho abasesenguzi bamwe bavuga ko gusura amashuri nk’aya bikwiye gukurikirwa n’impinduka zifatika zirimo kongera amahugurwa akorerwa mu bikorwa nyabyo, gukorana n’ibigo byigenga ndetse no kuvugurura integanyanyigisho ku buryo buhoraho.

Intego yo kugira u Rwanda igicumbi cy’uburezi bufite ireme

Mu butumwa bwe, Minisitiri Nsengimana yavuze ko u Rwanda rushaka kuba igihugu cy’icyitegererezo mu burezi bwo hejuru mu karere, bijyanye na gahunda ya “Higher Education Strategic Plan 2025-2030”.

Iyi ntego ifite ishingiro rikomeye kuko u Rwanda rumaze imyaka rushora imari mu bikorwa remezo, ikoranabuhanga ndetse n’umutekano, ibintu bishobora gutuma rwakira abanyeshuri benshi baturuka mu bindi bihugu.

Ariko kandi, kugira igihugu “hub” y’uburezi ntibishingira gusa ku nyubako nziza cyangwa umubare wa Kaminuza zihari. Bishingira cyane ku bwiza bw’ubumenyi butangwa, ubushakashatsi bukorerwa muri izo Kaminuza ndetse n’uburyo abanyeshuri barangiza bashobora guhangana ku rwego mpuzamahanga.

Ni yo mpamvu uru ruzinduko rwa Minisitiri rushobora kureberwa nk’ikimenyetso cy’uko Leta ishaka gukurikirana hafi uburyo izi gahunda nini zishyirwa mu bikorwa mu mashuri ubwawo.

Icyo abanyeshuri n’ababyeyi bategereje

Ku ruhande rw’abanyeshuri n’ababyeyi, icyifuzo gikomeye ni uko impamyabumenyi zo muri Kaminuza zo mu Rwanda zarushaho kugira agaciro ku isoko ry’umurimo.

Hari abumva ko igihe kigeze ngo Kaminuza zongere igihe abanyeshuri bamara mu kwimenyereza umwuga, zigire ibigo bifatanyije nazo mu gutanga amahugurwa ndetse zongere kwigisha amasomo ajyanye n’ikoranabuhanga rigezweho.

Abandi na bo basanga gukomeza gusurwa no kugenzurwa kw’amashuri bishobora gutuma amarushanwa hagati ya Kaminuza yiyongera, buri imwe ishaka gutanga uburezi bufite ireme kurusha indi.

Mu gihe isi yihuta mu mpinduka z’ubumenyi n’ikoranabuhanga, u Rwanda rusa n’urushaka ko Kaminuza zarwo zitaba ahatangirwa impamyabumenyi gusa, ahubwo zibe ibigo bitegura urubyiruko rushobora guhanga udushya, kwiremira imirimo no guhatanira amahirwe ku rwego mpuzamahanga.

Post a Comment

Previous Post Next Post