Abadepite batewe impungenge n’ubuke bw’ibitabo mu mashuri: “Ireme ry’uburezi rizazamurwa n’iki?”

Mu gihe u Rwanda rukomeje gushora imari nyinshi mu guteza imbere uburezi no kongera amashuri hirya no hino mu gihugu, ikibazo cy’ubuke bw’ibitabo mu mashuri gikomeje kugarukwaho nk’imbogamizi ishobora kudindiza ireme ry’uburezi igihugu cyifuza kugeraho.

Ni ikibazo cyongeye kuzamukwamo impungenge n’Abagize Inteko Ishinga Amategeko nyuma ya Raporo y’Ubugenzuzi Bukuru bw’Imari ya Leta y’umwaka warangiye tariki 30 Kamena 2025, yagaragaje ko mu mashuri abanza abanyeshuri babona ibitabo ku kigero cya 29%, mu gihe abo mu mashuri yisumbuye bari kuri 49%.

Iyi mibare isobanura ko umubare munini w’abanyeshuri biga badafite ibitabo bihagije byo kwifashisha mu myigire yabo ya buri munsi, ibintu bamwe mu Badepite bavuga ko bishobora kugira ingaruka zikomeye ku bumenyi bw’abana no ku musaruro w’uburezi muri rusange.

Mu biganiro byabereye mu Nteko Ishinga Amategeko, bamwe mu Badepite bagaragaje ko bidashoboka kuvuga ireme ry’uburezi mu gihe hari abana benshi bagikoresha igitabo kimwe ari bane cyangwa batanu, abandi bakiga barota gusa ibyo mwarimu ari kuvuga kuko nta mfashanyigisho bafite.

Iki kibazo si gishya, ariko uburyo gikomeje kugaruka mu igenzura ry’imikoreshereze y’umutungo wa Leta bugaragaza ko hakiri icyuho hagati ya gahunda ziteganywa n’ibikorerwa ku rwego rw’ishyirwa mu bikorwa.

Uburezi budafite ibikoresho bihagije butanga umusaruro muke

Abasesenguzi b’uburezi bagaragaza ko igitabo ari kimwe mu bikoresho by’ibanze bituma umunyeshuri asobanukirwa neza amasomo, akisubiriramo ndetse akanakora ubushakashatsi bworoheje ku byo yize.

Iyo abanyeshuri badafite ibitabo bihagije, bigira ingaruka zirimo:

  • Kugabanyuka kw’ubushobozi bwo gusoma no gusesengura
  • Kwigira ku mutwe aho gusobanukirwa
  • Gutsindwa kw’abana benshi mu masomo y’ingenzi
  • Kongera icyuho hagati y’abiga mu mijyi n’abo mu cyaro

Hari abarimu bavuga ko rimwe na rimwe biba ngombwa ko abanyeshuri bandukura ku kibaho gusa, kandi ibyo bidafasha umwana kugira umwanya wo gusubiramo amasomo igihe ageze mu rugo.

Ikindi gikunze kugarukwaho ni uko hari aho gahunda yo kwiga hifashishijwe ikoranabuhanga itaragera ku rwego rwafasha gusimbura ibitabo bisanzwe, cyane cyane mu bice bidafite internet ihagije cyangwa amashanyarazi adahoraho.

Ikibazo kiri mu igenamigambi cyangwa mu micungire?

Nubwo Leta ikomeje kongera ingengo y’imari ijya mu burezi, impaka zikomeje kuba nyinshi ku buryo iyo mari ikoreshwa ndetse n’icyihutirwa gihabwa ikibazo cy’ibikoresho by’ishuri.

Hari abibaza impamvu igihugu cyubaka amashuri mashya buri mwaka ariko ikibazo cy’ibitabo kigakomeza kuba ingorabahizi imyaka ishira indi igataha.

Abakurikirana iby’uburezi bavuga ko hakenewe uburyo burambye bwo gutuma buri mwana nibura agira igitabo cye mu masomo y’ingenzi, aho gutegereza inkunga cyangwa imishinga y’igihe gito.

Hari kandi abagaragaza ko ikibazo gishobora kuba gifitanye isano n’izamuka ry’umubare w’abanyeshuri ryihuta kurusha ubushobozi bwo gutegura no gusakaza ibitabo bihagije.

Ese ireme ry’uburezi riragerwaho muri ubu buryo?

Mu myaka yashize, u Rwanda rwashyize imbere gahunda zitandukanye zigamije kuzamura uburezi burimo kongera amashuri, guteza imbere amashuri y’incuke no gushyira imbaraga mu myigire ishingiye ku bushobozi bw’umunyeshuri.

Icyakora, abasesenguzi bavuga ko ibyo byose bishobora kutatanga umusaruro wifuzwa mu gihe ibikoresho by’ibanze nk’ibitabo bikiri ikibazo.

Hari n’abagaragaza ko umwana udafite igitabo aba afite amahirwe make yo gutsinda neza ugereranyije n’ufite uburyo bwo gusoma no gusubiramo igihe cyose abishakiye.

Ku ruhande rw’ababyeyi, bamwe bavuga ko bagorwa no kugura ibitabo by’inyongera kubera ubuzima bukomeje guhenda, bigatuma abana benshi bishingikiriza gusa ku byo babona ku ishuri.

Icyakorwa kugira ngo ikibazo gikemuke?

Abasesenguzi batandukanye bagaragaza ko hakenewe:

  • Kongera ingengo y’imari igenewe ibitabo n’imfashanyigisho
  • Gushyira imbere amasomo y’ingenzi mu itangwa ry’ibitabo
  • Kwifashisha cyane ibitabo byo mu buryo bw’ikoranabuhanga aho bishoboka
  • Gukorana n’abikorera mu icapwa no gukwirakwiza ibitabo
  • Gushyiraho uburyo bwo gukurikirana niba ibitabo byageze ku banyeshuri koko

Hari kandi abavuga ko ikibazo cy’uburezi kitakemurwa no kubaka ibyumba by’amashuri gusa, ahubwo ko hakenewe no gushyira imbaraga mu bikoresho bifasha umwana kwiga neza.

Mu gihe Inteko Ishinga Amategeko ikomeje gusaba ibisobanuro kuri iki kibazo, amaso menshi ari ku nzego zifite uburezi mu nshingano harebwa niba hari ingamba nshya zizafatwa kugira ngo ikibazo cy’ibitabo kidakomeza kuba intandaro y’igabanuka ry’ireme ry’uburezi mu Rwanda.

Post a Comment

Previous Post Next Post